Atif
Kujundžić, književnik. 75 300 Lukavac. Ulica: 9. maja, C-4/V-23.,
Tel:
+387 61 734 977. E-mail: kujundzic@gmail.com
______
BOSNA I HERCEGOVINA ______
_______________________________________________________
** *
POZITVISTIČKA
PROJEKCIJA ŽIVOTA, DJEČJEG ODRASTANJA
I
ODGOJA
*
* *
Neda
Čajević. Dobrinkove
priče.
Proza.
Brčko,
2011.
*
* *
Nastojanje
da se tokom čitanja dožive Dobrinkove
pričeNede Čajević, donosi puno spoznaja i novih ideja, naročito za
pozitivne osobe. Bez sumnje, Neda Čajević se razvijala i formirala
u ozračju filosofije i empirijskih nauka koje su zasnovane na
istraživanju činjenica, pozitivnih fakata, a s manjim odstupanjima
odriču se spekulativnog i metafizičkog. Pri tome se oslanjaju na
realnost i metode prirodnih nauka, strogu kauzalnost –
uzročnoposljedični slijed, videći u tome i zakonomjeran red u
prirodi, te stvarnu obavezu i priliku za čovjeka.
Pod
utjecajem pozitivizmai nauka o književnosti postaje samostalna disciplina. Do tada je,
prema shvatanju historijske
škole,
književnost smatrana dijelom opće historije, pa su pjesnici i
književnici proučavani kao suvremenici značajnih vladara,
povijesnih razdoblja i zbivanja svoga vremena.
Tako
su naučavali sociolog Ogist Kont i pozitivisti Ipolt Ten, Vilhelm
Šerer i drugi koji su strogo odvajali sadržaj i formu književnog
djela. Pri tome, pouzdano, forma je imala i bitno estetski smisao i
stvaran poticaj za literarno-estetsko biće djela /mada manjkavo!/
kao i kritičko vrednovanje teksta.
Pozitiviste
uglavnom pamtimo po vrijednom prikupljanju obimne građe i pouzdanim,
vrlo reprezentativnim povijestima književnosti koje su priređivali:
Brinetjerova kod Francuza, De Sanktisova kod Italijana, Memandesova i
Pelijonova kod Španaca, Šererova kod Nijemaca, etc. Kod nas je tom
smislu i značenju poznat Jovan Skerlić. Bavimo se nabrajanjem jer
nisu malobrojni oni koji s ironijom i podsmijehom /a neopravdano/
gledaju na pozitivizam.
*
* *
Svakako,Dobrinkove
pričeNede Čajević, dominantno, nastaju na toj pozitivističkoj matrici
koja je i osnovomi potkomautoričinog
bića i iskustva. U vrijeme njezinoga odrastanja i obrazovanja,
pozitivizam je bio ako ne dominanta, a ono svakako naglašen aspekt
pogleda na svijet, odgoja, kulture, literature također. To, nikako
ne znači da priče Nede Čajević ne donose i ne čuvaju tragove
drugih i suvremenih pripovjedačkih tokova i utjecaja koje pronosi
književnost. Dakako, Nedina proza bitnim dijelom je dio osobnog
iskustva koje je stjecala u životu i odgojnoobrazovnom procesu tokom
njezinoga radnog vijeka. Jednako u odnosu prema djetetu i njegovoj
psihološki i analitički sagledanoj konstituciji/osobi, kao i prema
društvu i njegovim potrebama da utječe na oblikovanje svoga
potomstva.
Dakle,
osim po imenu Dobrinko,
od riječi dobar,
on je i pozitivan junak s puno istinskih vrlina u rasponu od urođenih
do stečenih. Neda Čajević ga stavlja u središte svoje
pozitivističke priče. Dobrinko tokom sna na livadi susreće tri
patuljka: Šumka,Livadkai Potočka.
Dobrinko ih doživljava kao osobe s posebnim porukama i zadacimavišeg
smislau očuvanju prirode. U Dobrinku se uspravlja ekološka ideja o
potrebi zaštite okoliša! To biva prva zamisao koju realizira
zajedno sa svojim nastavnikom, školskim drugovima i drugaricama...
Uporedo
teče život u obitelji i Dobrinkovo odrastanje, školski dani,
pubertet, ljubav... Dobrinko je dječak s izvanrednim smislom za
razumijevanje svojih roditelja, nastavnika, dugarica i drugova, kao i
osobne uloge u tom nizu.
*
* *
Priče
se nižu tokom trajnja raspusta i školske godine, pa se knjigaDobrinkove
pričeNede Čajević u tom vremenskom prstenu koji ih objedinjava i
pozitivno zrači, može čitati i kao svojevrstan romano dječjem razvoju i odrastanju, što biva i autoričinim cjelovitim
pogledom na dijete i razvoj mladog čovjeka. Iz Nedine knjige učimo
kako dobru djecu ljubavlju odgaja dobra obitelj, a djeca tada
ljubavlju uzvraćaju i bivaju sama generatori dobrote i ljubavi. Iz
situacije u situaciju Priče
o Dobrinkunam to potvrđuju, kao i činjenicu da je i sama autorica snažno
pozitivna osoba, dok je Dobrinkoidealan pozitivni dječji lik – kao književni junak izgrađen
prema pozitivističkom shvatanju spisateljice i primjereno
pozitivističkom metodu u nauci o književnosti.
Dobrinkov
san na livadi i njegov odnos prema prirodi, obitelj i školi postaju
i njegova najznačajnija svojstva, a njegova uspješnost i omiljenost
u životnoj sredini, potvrdom o ispravnosti takvih osobina i dobrog
odgoja.
Autoričino opredjeljenje ne biva problematično u njezinom
izmirivanju sa suvremenošću koju uzima kao zadatost i tako
dokazuje, kako i pozitivistički, još uvijek imamo što pročitati,
reći o sebi, djeci i budućnosti.
Autorica
nikad ne zanemaruje ono što je sama naslijedila, naučila i iskusila
– prenoseći to kao opće spoznajno dobro, a time dotiče i dječju
psihu u stalnom razvoju, kao i impresionizami determinizamu svom pripovjedačkom postupku.
*
* *
Neda
Čajević, 1937. Višegrad. Životom i radom/službom prošla kroz
više mjesta u R BiH i R Hrvatskoj. Pisala uvijek za svoju dušu,
mada, njezina knjiga sada dolazi u mnoge ruke i pred mnoge oči.
Dječje, naročito. Iz knjige vidimo i kako je Neda odgajala i
naučavala djecu, kako njezin životni i radni trag i danas čuva
pozitivnu energiju kojom njezina osobnost zrači, s kojom je
obavljala odgojne poslove.
Dakako,
to je puno dobroteili jedineBožje strane, Njegoveljubavi i istinske vjere aktera priča, prema kojoj izgled ovoga
svijeta bitno zavisi od čovjekovog prisustva i djelanja. Čovjek ni
u jednom trenutku ne smije zanemariti da svoje prisustvo označi
sviješću i djelom i da se na taj način odužiovome svijetu.
*
* *
Dobrinkove
pričeNede Ćajević su pozitivna i dobra knjiga koju će čitat i
odobravati djeca, koja će, možda i nastavnicima biti više nego
omiljena lektira.
*
* *
25.
07. 2011.
a. k.